Pir (dinkel, spelt, krupnik) je jedna od najstarijih vrsta pšenice zbog čega se još naziva i prapšenicom. Pirovo zrno malo je veće nego pšenično. Tvrdo je i žilavo, svako zrno obavijeno je ljuskom koja ga štiti od nametnika i svih vrsta bolesti. Zbog eko uzgoja, bez sinteskih gnojiva i pesticida, pir je sve traženija žitarica.
Sv. Hildegarda iz Bingena, njemačka časna sestra, mističarka, skladateljica i autorica, jedna je od najvećih umova svoga doba. Živjela je u 12.stoljeću te putem vizija koje je imala još kao dijete naučila kako čovjek treba živjeti, što jesti, kako se ponašati da bi očuvao svoje duhovno i fizičko zdravlje. Tvrdi da Pir: “stvara dobru krv, jača rast mišića i daje dobro raspoloženje”. 850 godina kasnije znanost je potvrdila da je Pir najvrjednija žitarica sa svim sastojcima koji su tijelu potrebni za život.
Prije 100 godina Pir je bio glavna prehrambena namirnica na području Njemačke, Austrije, Švicarske, ali je zbog manjeg prinosa u 20.stoljeću postao žrtva proizvođačke groznice pa ga je pšenica smaknula s trona. Dr.Gottfried Hertzka je otkrio Hildegardinu medicinu te se nakon izvrsnih rezultata liječenjem pomoću pira sjetva opet povećala. Usprkos tome u Hrvatskoj ta znanja baš i nisu poznata.
Dobrobiti pira:
- zagrijava organizam (potiče cirkulaciju)
- lako se probavlja
- daje osjećaj sitosti
- bogat je esencijalnim masnim kiselinama, mineralima
- potiče rast mišića
- stvara dobru krvnu sliku
- smanjuje razinu kolesterola
- povećava koncentraciju
- pridonosi stvaranju krvnih stanica
- normalizira šećer u krvi
- poboljšava raspoloženje
U piru je otkriven rodanid prirodni čimbenik rasta koji ima važno medicinsko i biološko djelovanje, potiče stvaranje matičnih stanica. Pomoću njega tijelo proizvodi vlastiti antibiotik koji se pojavljuje u suzama, nosnom sekretu, slini i krvi kako bi zaštitio tijelo od infekcija. Rodanid djeluje antialergijski, te štiti od karcinoma tako što stabilizira stanične stijenke pa kancerogene tvari ne mogu probiti staničnu membranu.
Pirovo brašno koristi se za pravljenje kruha, peciva, proizvoda za djecu. Odlično je u kombinaciji sa raženim, pšeničnim ili nekim drugim vrstama brašna. Budući da je pir stara vrsta pšenice, razlike u okusu između pirovog i pšeničnog brašna i nema. Ipak, pirovo brašno je zdravije i nutritivno bogatije. Osim brašna, od pira se mogu proizvesti griz, mekinje, pahuljice, a može se koristiti i oljuštreno pirovo zrno. Korisno djelovanje pira može se pojačati korištenjem u proklijalom obliku. Od ove bogate žitarice mogu se pripremati deserti, prilozi pa čak i glavna jela.
